Alarm iz Gacka: Za deset godina tamo možda više neće živjeti niko

Almir Džanković kazao je da je udruženje osnovano prije četiri godine, kao grupa entuzijasta koja je željela povezati raseljene Gačane i sačuvati sjećanje na njihov zavičaj, tradiciju i običaje.

Kako je naveo, jedan od osnovnih ciljeva bio je njegovanje kulture sjećanja Bošnjaka iz Gacka, posebno imajući u vidu činjenicu da veliki broj njih više ne živi u tom kraju.

"Gačani su sada rasuti po čitavom svijetu. Možda ne postoji jedna jedina zemlja na svijetu gdje nema nekoga od Gačana koji živi", kazao je.

Dodao je da je posebno važno povezivanje novih generacija, koje su odrasle u drugim sredinama i često nemaju direktnu vezu sa krajem iz kojeg potiču njihove porodice.

U Kuli Fazlagića danas živi tek 30-ak povratnika

Amir Bašić istakao je da je fokus udruženja posebno usmjeren na Kulu Fazlagića i povratnike koji tamo i danas žive, iako u veoma teškim uslovima.

"Tih povratnika je svake godine sve manje. Uvrh glave negdje 30-40 ukupno, od nekih 1.000 stanovnika koliko je prije rata živjelo u 13 bošnjačkih sela na području Gacka", rekao je Bašić.

Dodao je da danas trajno živi tek oko 30 ljudi, uglavnom onih koji se bave stočarstvom i pokušavaju živjeti od svog rada.

"Od nekih stotinjak ljudi koji su se vratili poslije rata u Kulu Fazlagića, danas ih ima negdje oko 30. Sela se polako gase. Već se ugasilo tri-četiri sela redom", upozorio je.

Naglasio je da se, ako se ovakav trend nastavi, može desiti da za desetak godina u Kuli Fazlagića više gotovo niko ne živi.

"Nema osnovnih uslova za život"

Bašić i Džanković saglasni su da je jedan od ključnih razloga zbog kojih nema ozbiljnijeg povratka – izostanak osnovnih uslova za život.

"Nemaju putne komunikacije, vrlo je loša. U ljetnom periodu nemaju vode. Tako da je to sve uslov da se taj prostor napusti", rekao je Bašić.

Na pitanje šta je motivisalo one koji su se ipak vratili, Džanković kaže da je riječ prije svega o želji da se sačuva vlastita djedovina i život na svom imanju.

"Prije svega želja da se sačuva djedovina, da se to oživi, da se nastavi dalje", istakao je.

Ipak, dodaje da ozbiljan povratak nije moguć bez rješavanja niza problema.

"Jako je puno limitirajućih faktora od ekonomskih, političkih pa svih ostalih. Sigurnosnih isto tako", naveo je Džanković.

Tvrdnje o sigurnosnim incidentima

Govoreći o problemima s kojima su se povratnici suočavali, Džanković je naveo i sigurnosne incidente iz poslijeratnog perioda.

"Bilo je, recimo, rušenja džamija. Džamija u Kuli Fazlagića je dva puta obnavljana u poslijeratnom periodu", rekao je.

Dodao je da je bilo i težih incidenata.

"Bilo je podmetanja mina pod vozila, tako da je jedan čovjek stradao, jedna djevojka ostala bez noge", kazao je.

Na pitanje da li su za takve slučajeve pronađeni i kažnjeni počinioci, Džanković je rekao:

"Mi nemamo takvih informacija da su počinioci pronađeni i da su adekvatno sankcionisani."

Okupljanja, teferiči i gatačke večeri

Pored pomoći povratnicima, udruženje je fokusirano i na očuvanje veza među Gačanima rasutim širom svijeta.

Bašić je rekao da udruženje organizuje više tradicionalnih i društvenih događaja tokom godine.

"Mi kroz ovo naše udruženje organizujemo razne aktivnosti koje povezuju naše Gačane u jedno zajedništvo", rekao je.

Jedan od tih događaja je tradicionalni teferič ili Aliđun, koji se organizuje krajem jula i na kojem se, prema njegovim riječima, okupi između 1.500 i 2.000 ljudi.

"To je skup koji imamo jednom godišnje, tradicija našeg kraja, gdje se okupi od hiljadu i po do dvije hiljade ljudi, bilo iz dijaspore, bilo sa ovih naših prostora", naveo je.

Pored toga, organizuju se i gatačke večeri u Sarajevu i Mostaru, kao nastavak prijeratne tradicije okupljanja Gačana.

Besplatni iftari i pomoć najugroženijima

Jedan od prepoznatljivih projekata udruženja jesu i besplatni iftari koje organizuju tokom ramazana.

Džanković je rekao da je to postala redovna aktivnost udruženja.

"Već četiri godine organizujemo ramazanske iftare za postače. To smo radili u Sarajevu, Mostaru, Gacku, Dubrovniku", rekao je.

Posebno je izdvojio ovogodišnji iftar u Mostaru.

"U ovom mjesecu smo organizovali iftar u Mostaru koji je brojao negdje oko 310 ljudi", naveo je.

Pored toga, udruženje pomaže i socijalno ugroženim porodicama, bolesnima i nezbrinutima, a učestvovalo je i u izgradnji kuće za porodicu porijeklom iz Gacka.

"Pomagali smo bolesne i nezbrinute, nabavljali lijekove, pravili kuće ljudima, pomagali povratnicima u materijalu za njihove potrebe", rekao je Bašić.

Finansiranje iz članarina i donacija

Udruženje se, kako ističu njegovi predstavnici, finansira uglavnom iz članarina i dobrovoljnih priloga.

"Naše udruženje broji negdje oko 1.200 članova. Članarina je simbolična, godišnje 12 maraka", rekao je Bašić.

Dodao je da su upravo podrška članova, dijaspore i privrednika ključni za opstanak projekata.

"Najvećim dijelom prihodi koje ostvarujemo i projekte koje provodimo zahvaljujući su našim ljudima koji finansiraju i staju uz ovo udruženje, vide nekakav javan, transparentan rad i onda nas podržavaju", istakao je Džanković.

Dokumentarni film o stradanju Bošnjaka Gacka

Udruženje trenutno radi i na dokumentarnom filmu o stradanju Bošnjaka istočne Hercegovine, s posebnim fokusom na Gacko.

Džanković je rekao da je riječ o ozbiljnom projektu koji finansiraju sami članovi udruženja.

"To je jedan ozbiljan kapitalni projekat, snimanje dokumentarnog filma o stradanju Bošnjaka istočne Hercegovine i Bošnjaka Gacka, ne samo u periodu 1992–1995., nego i historijski vraćajući se unazad", rekao je.

Prema njegovim riječima, vrijednost projekta je oko 30.000 KM.

"To je finansirano isključivo od naših članova i udruženja", naveo je.

Promocija filma očekuje se tokom ljeta.

Mladi rijetko odlaze u rodni kraj

Na pitanje kako mlađe generacije gledaju na Gacko i djedovinu svojih porodica, Bašić je rekao da interes nije velik.

"Vrlo rijetko. Mladi se odlučuju čak i da posjete taj naš kraj, jednom godišnje ako se ode na ova druženja koje mi organizujemo, ili se ode ili se ne ode", kazao je.

Smatra da je razlog u tome što taj kraj više nije isti kao prije rata, ali i u činjenici da danas nema ni ekonomskih ni infrastrukturnih uslova za ozbiljniji život.

"Nema nikakvih uslova za život, vjerujte. Pogotovo ti mladi ljudi u današnjoj eri modernizacije nisu zainteresirani uopšte za taj način života", rekao je.

Dodao je i da među Bošnjacima u tom dijelu Hercegovine gotovo da nema zaposlenih u javnim institucijama.

"Kad bih vam samo rekao da u organima opštinskim ili javnim preduzećima u Gacku nema niko od Bošnjaka da radi, onda vam je sve jasno", naveo je.

"Bez sistemskog rješenja nema ozbiljnog povratka"

Džanković je poručio da nevladina udruženja mogu pomoći, ali da bez ozbiljnog institucionalnog pristupa nema trajnog i ozbiljnog povratka.

"Bez nekakvog ozbiljnog sistemskog rješenja koje će biti stvarno od strane organa vlasti, ne mislim da se može desiti tako nešto", rekao je.

Dodao je da bi i povratak koji bi imao oblik vikend-boravka i povremenih posjeta za sada bio važan korak.

"Sada djeluje da jedan dio toga postaje kao neka vrsta vikend-naselja, gdje mlađi ljudi odu tamo na par dana, posjete, odmore se i opet se vraćaju. I ako i to bude, opet je neka dobra stvar", kazao je.

Tvrde da su odnosi sa komšijama uglavnom korektni

Govoreći o svakodnevnom životu povratnika, Bašić je rekao da, uprkos teškim iskustvima i nepovjerenju koje postoji, među ljudima danas nema ozbiljnijih problema u međusobnim odnosima.

"Taj suživot se dole normalizovao. Što se tiče toga, oni nemaju stvarno nikakvih problema", rekao je.

Posebno je istakao korektnu saradnju sa pojedinim lokalnim institucijama.

"Treba da pohvalimo tu saradnju opštinskih organa, policijske uprave, doma zdravlja, vatrogasnog društva, oni izlaze u susret stvarno, oni su tu uvijek pri ruci tim našim povratnicima kada im treba", naveo je.

Ipak, dodao je da kod povratnika i dalje postoji bojazan, posebno u vrijeme pojačanih političkih tenzija.

Govoreći o imovini povratnika, Bašić je rekao da je ona pod pritiskom lokalnih struktura.

"Rudnik i Termoelektrana su najveći problem zato što su oni u opštinskoj strukturi i tako da oni sad nesmetano, s obzirom da nema Bošnjaka, uzurpiraju našu imovinu dole", zaključio je Amir Bašić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad